Vrelo Bosne se nalazi u jugozapadnom dijelu Sarajevskog polja, u podnožju Igman planine.Za ovaj predio se slobodno može reći da predstavljaju najljepši dio Sarajeva, ponos Sarajlija koji su oduvijek slobodne trenutke provodili u prekrasnom ambijentu uz žubor rijeke Bosne. Prisustvo vode, bujna vegetacija, svjež povjetarac s Igmana, doživljaj je koji pruža svakom posjetiocu ugođaj koji se ne zaboravlja. Na ovom prostoru priroda je čovjeku pružila zaista mnogo, tu se osjeća dah netaknute prirode. Ipak, ono što je najljepše jeste samo izvorište rijeke Bosne, koja izvire iz nekoliko jakih kraških izvora na nadmorskoj visini od 492 m.

Pošto se radi o vodi visokog boniteta, uz izvorište je napravljena pumpna stanica Gradskog vodovoda. Flora i fauna uz izvorište je bogata i specifična i doprinosi ljepoti pejzaža, a ambijentu daje posebnu vrijednost. Područje Vrela Bosne uvijek se smatralo kao cjeloviti dio prostora Ilidža - Vrelo Bosne - Stojčevac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostor neodvojivo povezan.I prema stvorenim vrijednostima ovo područje predstavlja cjelinu, posebno sa aspekta turizma, banjskog liječenja i rekreacije. Bogatstvo prirode ovog područja, koje privlači veliki broj korisnika, ogleda se u resursima kvalitetne pitke vode, termalnim vodama, šumama, poljoprivrednim potencijalima, atraktivnim lokacijama za turizam i rekreaciju, kao i brojnim dobrima kulturnohistorijskog naslijeđa. Površina koju zahvata ovaj ravničarski kompleks veličine je 603 ha. Sam prostor izvorišta vrela Bosne bio je pod zaštitom od 1954.godine, a nakon stručne valorizacije cijelog prostora isto je proglašeno 2006.godine Spomenikom prirode - II kategorija po Međunarodnoj klasifikaciji unije za zaštitu prirode (IUCN).

Prostor Vrelo Bosne kao značajan hidrološki kolektor s iznimnim biodiverzitetom i očuvanim pejzažnim i povijesnim karakteristikama, zoniran je skladno međunarodnim kriterijima u II zone: I zona (nukleus) s površinom od 54,5 ha, obuhvata izvorište rijeke Bosne i rijeku Bosnu od izvora do infiltracijskog kanala sa značajnim stupnjem raznolikosti flore i faune i parkovnim površinama. II zona (puferska) površine 548,50 ha, obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana sa velikom hidrološkom raznolikošću od kojih je važno istaknuti: vrelo Stojčevac, vrelo Borin, rijeku Bosnu i podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, te podzemne vode sarajevskog polja; parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovne prostore oko banje Ilidža i Stojčevca; arheološko nalazište i nekropole u selu Vrutci, Rimski most na Plandištu, Austro-ugarske vile u Velikoj Aleji i hotele u Ilidži, zgradu Šumarske škole; kao i značajan stupanj flore i faune. Stari Rimljani i Osmanlije su upravo ovdje, na izvorima termalne vode gradili banje, a u vremenu Austro-Ugarske je bila mondeni centar Sarajeva. I danas se u ovom dijelu mogu vidjeti ostaci rimske kolonije Arheološki park Ilidža, Rimski most na Plandištu, te građevina iz vremena Austro-Ugarske (hoteli Ilidža, zgrada Općine i sl.). Danas Ilidža ima savremen banjski, rekreacijski i kupališni kompleks, hotele, brojne sportske terene, biciklističke staze i staze za šetnju. Velika Aleja je atraktivno šetalište od naselja Ilidža do Vrela Bosne, zasađeno stablima dužine 3,5 km zasađenih davne 1888. god i 1892. god. Pravi fijakeri su još 1895. godine posjetioce prevozili Velikom Alejom do Vrela Bosne, a danas su turistička atrakcija.